U sklopu projekta Prognoziranje potrebnih vještina na tržištu rada – usklađivanje ponude i potražnje napravljena je anketa poslodavaca i analiza strukture nezaposlenih u Međimurju. Interaktivna vizualizacija podataka o nezaposlenima u Međimurju omogućuje građanima da promatraju koliko dugo traje nezaposelnost s obzirom na djelatnost, razinu i skupinu obrazovanja, dob i spol posljednjih 10 godina. Napominjemo kako za kompletnu sliku nedostaju podaci o zaposlenosti i koliko se zapošljavanja dešavaju izvan struke za koju se zaposlena osoba školovala, ali je već i ovakav uvid u strukturu nezaposlenih vrlo koristan.
Podaci o dužini nezaposlenosti se mogu pogledati brojčano (broj nezaposelnih) ili relativno (postotak nezaposlenih u istoj odabranoj podskupini nezaposelnih). Podaci su obojani na tri načina: po djelatnosti, po razini obrazovanja ili po obrazovnim skupinama:
| Obojano po: | djelatnosti | razini obrazovanja | obrazovnoj skupini |
| Prikaz postotka nezaposlenih: | KLIKNI ovdje | KLIKNI ovdje | KLIKNI ovdje |
| Prikaz broja nezaposlenih: | KLIKNI ovdje | KLIKNI ovdje | KLIKNI ovdje |
Pregledom tih podataka mogu se uočiti neki važni trendovi. Na primjer, grafikon lijevo (kliknite za uvećanje) pokazuje dužinu boravka u registru nezaposelnih osoba različitih razina obrazovanja u Međimurju (stanje od lipnja 2014.) u dobnoj skupini 20-39 godina starosti bez prethodnog radnog iskustva (dakle, uglavnom osobe koje su izašle iz sustava obrazovanja). Dugotrajnu nezaposlenost (više od 12 mjeseci) očekivano čine uglavnom osobe s osnovnom školom ili bez osnovne, te sa srednjom školom. Iznenađuje, međutim, da unutar godinu dana od ulaska u registar jedino osobe s prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijima i višom školom ostaju najduže nezaposlene (do 9 mjeseci), dok je za sve druge obrazovne skupine zapošljivost brža (gimnazije su slabo zastupljene u registru jer su to škole koje pripremaju učenike primarno za studije, a ne za tržište rada). To nam ukazuje ne dublji strukturni problem s konceptom ili kvalitetom te razine visokog školstva od kojeg se očekuje da pruži dodatna znanja potrebna tržištu rada.
U našim prijašnjim analizama istaknuli smo kako su upravo mladi visokoobrazovani skupina najteže pogođena porastom nezaposlenosti u Međimurju, a sada ćemo se osvrnuti i na to koje skupine obrazovanja su najviše pogođena. Grafikon lijevo (kliknite za uvećanje) pokazuje broj nezaposlenih visokoobrazovanih u Međimurju (lipanj 2014) po obrazovnim skupinama s najviše nezaposlenih. Najviše nezaposlenih dolazi s diplomama društvenih znanosti, a slijede diplome u području obrazovanja (učitelji, nastavnici), prerađivačke industrije, zdravstva, računarstva, poslovanja i administracije, humanističkih znanosti i prava. Važno je uočiti kako 2/3 nezaposlenih u tim obrazovnima skupinama ukupno čine žene!
Ako se promatra koliko dugo te skupine visokoobrazovanih ostaju u registru nezaposlenih (grafikon lijevo, klikni za uvećanje) uočava se značajni pad nezaposlenosti unutar godinu dana za obrazovane u području obrazovanja (učitelji, nastavnici) i prerađivačke industrije, ali zabrinjavajuće je da kod društvenih znanosti nezaposlenost velikim dijelom prelazi u dugotrajnu nezaposlenost. Istakli bi još jednu zanimljivost: iako su računalne znanosti danas vrlo tražene u gospodarstvu, znatan dio onih koji uđu u registar nezaposlenih ostaju nezaposelni jako dugo, što ukazuje da praktična znanja s kojima su izašli iz sustava visokog obrazovanja nisu dovoljno usklađena sa stvarnim znanjima iz računarstva potrebnim na tržištu rada.
U sklopu projekta anketirani su i poslodavci. Na pitanje o stupnju obrazovanja koji traže za tri najzastupljenija zanimanja u njihovom poduzeću, preko 50% ih je odgovorilo da traže srednje strukovno obrazovanje (grafikon lijevo, klikni za uvećanje), 28% ih traži visoko obrazovanje, a 14% samo osnovnu školu. Ti postoci ukazuju na važnost strukovnog obrazovanja za međimursko gospodarstvo.
Odgovori poslodavaca na pitanje o starosti zaposlenih u njihovim poduzećima, 35% ih je odgovorilo kako nemaju mlađe od 30 godina zaposlene u najzastupljenijem zanimanju, a 21% ih ima samo jednog. Ukupno promatrajući tri najzastupljenija zanimanja, podjednak je broj zaposlenih mlađih od 30 i starijih od 50. Budući da je aktivnog stanovništva starijeg od 50 godina manje nego li mlađeg od 30, možemo zaključiti da mladi ne uspijevaju adekvatno konkurirati svojim vještinama starijoj generaciju zaposlenika.
Što se tiče općenitih vještina koje se traže od zaposlenika, timski rad istaknut je od strane 76% ispitanika kao najvažnija vještina u najzastupljenijem zanimanju u njihvom poduzeću. Sljedi vještina razumijevanje uputa, manuala ili izvještaja (istaknulo 69% poslodavaca), a zatim pisanje uputa, manuala ili izvještaja (46%), Razumjevanje numeričkih ili statističkih informacija (npr., grafikona i tablica) prepoznato je kao važna vještina od strane 39% poslodavaca, a rješavanje kompleksnih problema za koje je potrebno najmanje pola sata aktivnog razmišljanja o rješenju istaknuto je kao važno kod 40% poslodavaca.
Zanimljivo kako je poznavanje stranih jezika navedeno kao vještina za kojima se tek iskazuje potreba na tržištu rada, ali ih je tek 18% navelo komuniciranje na stranim jezicima kao važnim za njihova najzastupljenija zanimanja u poduzeću. Držanje govora i prezentacija publici unutar ili izvan poduzeća važno je za 31% poduzeća u Međimurju, a 52% ih smatra važnim podučavanje drugih ljudi pojedinačno ili u grupi. Samostalno odlučivanje o zadacima, radnim metodama i brzini rada bez konzultiranja s rukovoditeljima ili supervizorima važno je za 55% poslodavaca, dok ih 67% traži vještinu prilagodbe radu s novom opremom ili materijalima. Informatičke vještine su također istaknute kao vještina kojoj će rasti važnost, no trenutno je čak 29% poslodavaca navelo da uopće ne traži poznavanje rada na računalu, 26% ih traži tek jednostavnu razinu (unošenje podataka, primanje i slanje e-pošte, ispis dokumenata), 24% traži srednju razinu (rad u Word ili Excel programu), 16% složenu razinu (analiza podataka, dizajn, korištenje statističkih paketa), a samo 5% napredna razina (programiranje) Svi ti podaci opisuju Međimursko gospodarstvo kao radno intezivno, sa slabim osobinama za privlačenje tvrtki koje se oslanjaju na IT sektor, te “zelene” i napredne tehnologije, iako su upravo to strateški ciljevi razvoja Međimurja.
Napomena: Sadržaj ovog priloga isključiva je odgovornost nositelja projekta i ni na koji način ne odražava gledišta Europske unije.