U sklopu projekta HRstat napravljena je interaktivna vizualizacija nezaposlenosti i neto plaća po općinama i gradovima Hrvatske, te analiza trendova promjena broja nezaposlenih i niz usporedbi nezaposlenosti i plaća s obrazovanjem, starosnim skupinama i brojem invalida Domovinskog rata. Podaci su prikupljeni od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) (broj nezaposlenih u prosincu svake godine) i Porezne uprave za razdoblje od 2007. do 2013., kao i iz Popisa stanovništva 2011.
Ova mapa prikazuje stopu nezaposlenosti za prosinac 2013. Stopa je u ovom slučaju definirana kao udio broja nezaposlenih prema podacima HZZ-a u broju radno sposobnih iz popisa stanovništva 2011. Popis stanovništva je odabran kao izbor za ovaj izračun iz dva razloga: prvo, ne postoje pouzdani tekući podaci o broju radno sposobnih po općinama i gradovima, a drugo, na ovaj način računamo stopu za sve godine i tako možemo uspoređivati promjene broja nezaposlenih između općina/gradova tokom godina. Slika ima u svojem gornjem dijelu histogram nezaposlenosti po svim općinama i gradovima, a ispod toga prikaz palete boja.
Značajne regionalne razlike u broju nezaposlenosti jasno su vidljive iz raspona stopa nezaposlenosti po općinama koje se u pojedinim dijelovima Hrvatske penje do 40%, dok ujedno postoje sredine s manje od 4%. Za detaljne podatke po svakoj općini i gradu posjetite interaktivnu mapu.
|
|
Nezaposlenost možemo razmatrati i u kontekstu relativne nezaposlenosti, definirane kao udio nezaposlenih u radno aktivnom stanovništvu. Ova mapa prikazuje relativnu nezaposlenost za prosinac 2013. na osnovu podataka HZZ-a i Popisa stanovništva 2011. U popisu stanovništva pod stavkom radno neaktivnih navode se: umirovljenici, osobe koje se bave obavezama u kućanstvu, učenici ili studenti, te ostale neaktivne osobe. Drugim riječima, ovdje prikazana relativna nezaposlenost ne uključuje upravo navedene kategorije stanovništva.
Ovdje je nezaposlensot više izražena, pa tako najviša relativna nezaposlenost doseže 85%, a minimalna je samo 5% Pritom treba imati na umu da su znatan broj neaktivnih mladih u sustavu obrazovanja, odnosno njihova trenutna situacija niti ne odgovara traženju posla. Za detaljne podatke po svakoj općini i gradu posjetite interaktivnu mapu.
Upravo je pitanje mladih i nezaposlenosti jedna od važnijih tema u Hrvatskoj. U serijalu slika prikazanih na mozaiku ispod može se vidjeti kako se stopa nezaposlenosti mijenja s dobnim skupinama (od po pet godina). Uočava se velika nezaposlenost mladih – ako izuzmemo općinu Civljane koja gotovo da niti nema mladih, stopa nezaposlenost dvadesetogodišnjaka u nekim sredinama se kreće oko 50%, dok donju granicu predstavljaju općine s oko 5%. Mozaik ilustrira i postojanje triju grupa općina po pitanju nezaposlenosti: jedna grupa ima nisku (tj. nižu) nezaposlenost mladih, druga grupa ima visoku (tj. višu) nezaposlenost mladih, ali u obje grupe nezaposlenost opada sa starošću, no ne i u trećoj grupi koja ima visoku nezaposlenost po svim dobnim skupinama. Posljednju grupu općina možemo označiti kao onu koja se bori s permanentnom nezaposlenošću, odnosno njihovi stanovnici u pravilu spadaju u grupu dugotrajno nezaposlenih osoba.
Grafikoni lijevo prikazuju trend rasta nezaposlenosti ovisno o nezaposlenosti unutar skupina nezaposlenih s različitim stupnjem obrazovanja. U tu svrhu računali smo trend promjene nezaposlenosti (linearna regresija) od 2008. do 2013. za svaku općinu i grad. Gornji panel pokazuje koliko iznosi taj trend za nezaposlene s osnovnim obrazovanjem ili manje u odnosu na udio nezaposlenih izračunat samo za osobe s takvim obrazovanjem. Srednji panel je to isto, ali za grupu sa srednjom školom, dok je donji panel izračun za osobe s visokim obrazovanjem.
Zanimljivo je kako kod osoba s osnovnim ili slabijim obrazovanjem ne postoji promjena trenda nezaposlenosti kroz promatrano vremensko razdoblje. Postoji čak i znatan broj sredina u kojima je trend negativan – nezaposlenost osoba s osnovnim ili nižim obrazovanjem opada (velikim dijelom zbog odlaska u mirovinu starog stanovništva s osnovnim obrazovanjem). Raspon ovih trendova se kreće od -2% do 2%.
No, kod osoba sa srednjom školom ili visokim obrazovanjem trend rasta nezaposlenosti u snažnoj je vezi s nezaposlenošću unutar njihove obrazovne razine – veća nezaposlenost znači i brži rast nezaposlenosti unutar te obrazovne razine. Trend se kod osoba sa srednjom školom kreće između 0% (bez promjene) do rasta od oko 3%. Kod visokoobrazovanih raspon je 0% do oko 4%.
Budući da ponašanje trendova i nezaposlenosti nije isto u svim dijelovima Hrvatske, na slijedeća tri mozaika grafikona prikazujemo trendove promjene nezaposlenosti po svim općinama i gradovima grupiranim po županijama. Trendovi su prikazani u ovisnosti o udjelu nezaposlenih unutar zadane razine obrazovanja: osnovno ili manje, srednje i visoko. Uočite sličnosti i razlike između županija! Grad Zagreb je dodan kao jedna točka na pojedinim grafikonima i označen strelicom.
Osnovno obrazovanje ili manje
Srednje obrazovanje
Visoko obrazovanje
Slijedi identičan prikaz, ali ovaj puta po dobnim skupinama (dekade): trend promjene nezaposlenosti po svim općinama i gradovima grupiranim po županijama u ovisnosti o udjelu nezaposlenih unutar zadane dobne skupine. Vidi se kako su mladi pod najjačim udarom nezaposlenosti i kako nezaposlenost opada sa starošću. Sa starijim dobnim skupinama opada i povezanost trenda o nezaposlenosti u određenoj dobnoj skupini u odnosu na njihovu ukupnu nezaposlenost.
Dvadesetogodišnjaci
Tridesetogodišnjaci
Četrdesetogodišnjaci
Pedesetogodišnjaci
Ovaj panel grafova uvodi dvije nove varijable: plaće i udio invalida Domovinskog rata. Plaće su ukupni godišnji neto iznosi isplata zaposlenima, obrtnicima i osobama slobodnih zanimanja, podijeljeni s brojem radno sposobnih. Na taj način dobili smo iznos plaće po glavi radno sposobnog stanovnika županije. Zatim su stope nezaposlenosti za prosinac 2013. i plaća po radno sposobnom za 2012. uspoređene s brojem invalida Domovinskog rata iz Popisa 2001. godine (kao mjerilo “ratnog stresa” kojeg je županija doživjela tijekom rata). Kod invalida iz Popisa 2001. korištena je dobna skupina 10-54 godine jer oni su u 2011. prešli kompletno u skupinu radno sposobnog stanovništva. Uočite da nezaposlenost raste, a plaća po glavi radno sposobnog opada, kako raste udio invalida Domovinskog rata. To nam govori kako su posljedice rata još uvijek važan faktor u ekonomskom i političkom razvoju Hrvatske Hrvatske i dio županija stavljaju u komparativno znatno lošiji položaj, koji nema izgleda poboljšanja u dogledno vrijeme.
Neto iznos plaća po općini ili gradu pokazatelj je i ukupne ekonomske slike te sredine. Zato smo na ovoj mapi prikazali plaću zaposlenih (bez obrta i slobodnih zanimanja) po glavi stanovnika starijih od 19 godina (korištena je realna plaća normirana na plaću 2007. godine). Razlike između dijelova Hrvatske su dramatično velike: ako izuzmemo općine u kojima žive uglavnom umirovljenici (pa u općinu dolazi više novca iz mirovina nego plaća), razlika između najsiromašnijih sredina i Grada Zagreba, kao najbogatije sredine, jest faktor četiri.
Županijama smo posvetili malo više pažnje kad su neto plaće u pitanju, pa je tako na ovom grafu prikazana stopa nezaposlenosti po županijama u odnosu na plaću po radno sposobnom za županiju, te uz to sve grupirano i po obrazovanju.Zanimljivo je kako u slučaju osnovne ili niže razine obrazovanja ne postoji značajna povezanost stope nezaposlenosti s plaćom po glavi radno sposobnog. Za razliku od toga, kod srednjeg i visokog obrazovanja vidljiv je snažan trend pada stope nezaposlenosti s rastom plaće.
Na ovim grafikonima prikazan je jedan od temeljnih podataka o socioekonomskim uvjetima u županijama. Udio stanovnika različitih razina obrazovanja iz Popisa 2011. prikazan je u odnosu na prosječnu neto plaću po radno sposobnom. Zamjetan je trend pada udjela osoba s osnovnim ili slabijim obrazovanjem u odnosu na bolji ekonomski status županije. Za razliku od toga, udio osoba sa srednjim ili visokim obrazovanjem raste kako je županija bogatija. Ovo ukazuje ne razne ekonomske faktore u pozadini koji dovode do toga da bogatije sredine imaju i višu obrazovnu strukturu.
Na kraju slijedi i prikaz stope nezaposlenosti po obrazovanju (prosinac 2013.) po svim općinama i gradovima grupiranim po županijama u odnosu na plaću po radno sposobnom. Uočite razlike između županija, ali i pojave trendova unutar samih županija.
Osnovno obrazovanje ili manje.
Srednje obrazovanje.
Visoko obrazovanje.