Dobna struktura hrvatskih općina i gradova

U sklopu projekta HRstat analizirali smo dobnu strukturu stanovništva u Hrvatskoj u ovisnosti o geografskoj lokaciji i veličini naselja. Interaktivni portal HRstat omogućuje jednostavan uvid u detalje piramide starosti stanovništva svakve općine i grada, kao i četvrti grada Zagreba. Podaci su iz popisa stanovnišva 2011 i dostupni su na stranicama Državnog zavoda za statistiku.
Na mapi lijevo prikazana je srednja starost stanovništva po naseljima. Bojom cijan označena su naselja srednje starosti manje od 35 godina, žarko crveno su naselja starija od 55 godina, dok su crno naselja bez stanovnika iz popisa 2011.

	Na ovoj mapi prikazana je također srednja starost stanovništva, ali po općinama i gradovima. Raspon boja je između 35 i 30 godina. Deset najstarijih i najmlađih općina ili gradova su (moguća greška je oko ±1 godine jer DZS daje dobnu strukturu grupiranu po 5 godina starosti): Civljane – 71 g. (Šibensko-kninska) Ervenik – 62.5 g. (Šibensko-kninska) Biskupija – 60 g. (Šibensko-kninska) Sućuraj – 58 g. (Splitsko-dalmatinska) Janjina – 57.5 g.(Dubrovačko-neretvanska) Unešić – 57.5 g. (Šibensko-kninska) Šolta – 57 g. (Splitsko-dalmatinska) Promina – 57 g. (Šibensko-kninska) Žumberak – 56.5 g. (Zagrebačka) Kijevo – 56.5 g. (Šibensko-kninska) Voćin – 29 g. (Virovitičko-podravska) Vođinci – 33 g. (Vukovarsko-srijemska) Pribislavec – 33.5 g. (Međimurska) Đulovac – 34 g. (Bjelovarsko-bilogorska) Gundinci – 34 g. (Brodsko-posavska) Imotski – 34.5 g. (Splitsko-dalmatinska) Sikirevci – 35 g. (Brodsko-posavska) Ivankovo – 35.5 g. (Vukovarsko-srijemska) Strizivojna – 35.5 g. (Osiječko-baranjska) Kaptol – 35.5 g. (Požeško-slavonska)
	Na ovom grafikonu prikazana je srednja starost općina i gradova u ovisnosti o ukupnom broju stanovnika. Primjećuje se trend po kojem manje sredine imaju često i starije prosječno stanovništvo. Crvenim kružićima označeni su podaci za županije.
	Zanimljivo je sada pogledati kako se udio različitih dobnih skupa mijenja s ukupnim brojem stanovnika. Ako kliknete na graf lijevo, otvoriti će se u novom prozoru animirani grafikon za sve dobne skupine. Dva trenda se ističu: – 30 godišnjaci pokazuju jasan trend preference prema većim općinama i gradovima – stare dobne skupine pojavljuju se u većem udjelu kod malih općina, što se može vidjeti na ovom izdvojenom grafikonu:
	Promjena udjela dobnih skupina ovisno o veličini sredine u kojoj žive može se zorno prikazati i kroz grafikon lijevo. Stanovništvo općina i gradova zbrojeno je zajedno ukoliko im je ukupan broj stanovnika u granicama prikazanim na horizonalnoj osi. Nakon toga izračunati si postotni udjeli svake od dobnih skupina. Uočljiva su dva prije spomenuta trenda: rast udjela tridesetgodišnjaka s veličinom naselja, i obrnut trend kod 70 godišnjaka.
	Iz gornje analize pokazalo se zanimljivim pogledati kako su prostorno raspoređeni udjeli tridesetgodišnjaka na mapi Hrvatske. Lijevo je mapa općina i gradova na kojoj su crveno sredine u kojima je udio tridesetgodišnjaka najveći, a cijan sredine u kojima je najmanji. Uočljiv je trend grupiranja oko većih sredina, ali i sredina koje imaju nižu nezaposlenost (Istra, sjeverozapad Hrvatske).
	Takvi trendovi odnosa udjela mladog i starog stanovništva morali bi imati utjecaj i na prirodni prirast po općinama i gradovima. Uistinu, koristeći podatke DZS-a o prirodnom kretanju stanovništva u 2012., ucrtali smo na grafu lijevo udio razlike rođenih i umrlih u ukupnom broju stanovnika u odnosu na broj stanovnika. Drugim riječima, na okomitoj osi je relativni prirodni prirast, a na horizotnalnoj veličina općine ili grada. Uočljiva je poznata činjenica o Hrvatskoj kao zemlji negativnog prirasta – samo je malen broj sredina u kojoj je prirast pozitivan. Međutim, vidi se i kako veličina općine ili grada korelira i s prirastom: što je sredina manja, to brže “odumire”.
	Kako bi bolje uočili taj trend odumiranja, opet smo općine i gradove grupirali u pet skupina po broju stanovnika i zatim izračunali prirast. Histogram lijevo pokazuje kako je prosječno odumiranje općina manjih od 10.000 stanovnika izrazito brzo, dok je za veće sredine u prosjeku to oko 0.1% ukupnog broja stanovnika. Budući da su dobne skupine od 20-39 godina bili najvjerojatniji roditelji u 2012. (statistička fertilna dob za žene je inače 15 do 49 godina), iznad histograma je ucrtan trend promjene udjela te dobne skupine. Trend objašnjava i razlike u prirastu: manja mjesta naprosto imaju i manji udio najvjerojatnijih roditelja.
	Zanimljivo je pogledati kako je prirast stanovništva prostorno raspodjeljen. Mapa lijevo prikazuje tzv. “vitalni indeks stanovništva”, koji se mjeri kao udio živorođenih na stotinu umrlih. Ukoliko je indeks veći od 100, radi se o pozitivnom prirastu, a ukoliko je manji od 100, onda je prirast negativan.